Plave oaze jugoistoka Srbije

Na teritoriji Grada Pirota i Opštine Dimitrovgrad postoji nekoliko slatkovodnih ekosistema koji čine jedan dragoceni ekološki kapital pružajući stanište mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Iako su ova vodena prostranstva izvor života i lepote, suočavaju se sa različitim pretnjama koje potencijalno ugrožavaju njihovu budućnost.

Specijalni rezervat prirode „Krupačko blato“ je najveća niska tresava u jugoistočnoj Srbiji, nalazi se u istočnom delu pirotske kotline, i u njemu je uspostavljen režim zaštite II i III stepena. Nastanjuju ga oko 250 vrsta biljaka i veliki broj je pod nekom vrstom zakonske zaštite, a mogu se naći i retki pripadnici faune zglavkara kao što je vodeni pauk, dok se u njemu nalazi čak 76 vrsta ptica.

Severno od Dimitrovgrada na 700 m nadmorske visine, nalaze se jezera Savat I i Savat II, poznata kao Smilovska jezera. Jezera su poribljena, bogata su šaranom, štukom, somom, amurom, crvenperkom, bodorkom.

Problemi sa kojima se susreću Krupačko blato i Smilovska jezera su mnogobrojni, počev od toga da sistem upravljanja Krupačkim blatom nije zaživeo, pa do toga da toga da se na obalama Smilovskih jezera nalazi najveća farma goveda u ovom delu Srbije. Razne fekalne materije i hemikalije iz domaćinstava udružene sa raznim pesticidima iz okolnih njiva značajno ugrožavaju kvalitet vode i narušavaju prirodnu ravnotežu ovih ekosistema. Zbog raznih uticaja čoveka foristički sastav močvarne vegetacije je u velikoj meri izmenjen prodiranjem elemenata iz okolne livadske i korovske vegetacije te se utire put ka poptunom isčezavanju ovih močvarnih ekosistema. 

Nama interesantan je i treći vodeni ekosistem, a to je izvorište Dag banjica koje se nalazi 4 km severoistočno od Pirota na oko 500 m nadmorske visine. To je izvor prirodne mineralne vode bogate različitim mineralnim solima i drugim hemijskim supstancama. Problem sa Dag banjicom je taj što se ona ne nalazi ni u kakvom režimu zaštite te su na njenim oblama vidljivi uticaji ljudske degradacije počev od nelegalne gradnje pa do velikih količina smeća i otpada na njenim obalama. Veliki problem su i negalni vodozahvati gde ljudi samoinicijativno crpe toplu vodu sa izvorišta.  Dag banjica je dom mnogih autohtonih biljaka, a jedna od njih je Gorocvet koji je ugrožena i zaštićena vrsta, i kao prirodna retkost je pod zaštitom države.

Sva tri područja su suočena sa raznim pretnjama koje dovode do degradacije staništa, nedostatka formalnog plana upravljanja, ne postoje dovoljni podaci o biodiverzitetu i ekologiji ovih područja, a lokalna zajednica nije dovoljno informisana o važnosti ovih područja i pretnjama sa kojima se suočavaju.

Ovaj projekat je finansiran sredstvima Evropske unije.