Na sledećem linku možete videti podatke o trenutnom stanju kvaliteta vazduha u Pirotu. Postavljeni senzor u Moravskoj ulici meri prisustvo čestica PM1, PM 2,5 i PM 10 u vazduhu, kao i trenutnu temperaturu, vlažnost vazduha i atmosferski pritisak.
Pozivamo sve zainteresovane dobavljače da dostave ponude za nabavku 210 džaka peleta.
Specifikacije:
Količina: 210 džaka po 15 kg, ukupna težina 3.150 kg
Tip: Pelet od bukve
Lokacija isporuke: Pirot, Moravska 3
Rok isporuke: do 14.02.2025. god.
Način dostave: na teret dobavljača
Rok za dostavu ponuda: 04.02.2025. god.
Molimo sve zainteresovane dobavljače da svoje ponude dostave na mejl adresu udruženja „Vizija“ do 04.02.2025. godine do 16:00 časova. Mejl za dostavu ponuda je vizijapirot@gmail.com.
Za dodatne informacije, molimo kontaktirajte Danijelu Antić na telefon 066/323-124.
Na teritoriji Grada Pirota i Opštine Dimitrovgrad postoji nekoliko slatkovodnih ekosistema koji čine jedan dragoceni ekološki kapital pružajući stanište mnogim biljnim i životinjskim vrstama. Iako su ova vodena prostranstva izvor života i lepote, suočavaju se sa različitim pretnjama koje potencijalno ugrožavaju njihovu budućnost.
Specijalni rezervat prirode „Krupačko blato“ je najveća niska tresava u jugoistočnoj Srbiji, nalazi se u istočnom delu pirotske kotline, i u njemu je uspostavljen režim zaštite II i III stepena. Nastanjuju ga oko 250 vrsta biljaka i veliki broj je pod nekom vrstom zakonske zaštite, a mogu se naći i retki pripadnici faune zglavkara kao što je vodeni pauk, dok se u njemu nalazi čak 76 vrsta ptica.
Severno od Dimitrovgrada na 700 m nadmorske visine, nalaze se jezera Savat I i Savat II, poznata kao Smilovska jezera. Jezera su poribljena, bogata su šaranom, štukom, somom, amurom, crvenperkom, bodorkom.
Problemi sa kojima se susreću Krupačko blato i Smilovska jezera su mnogobrojni, počev od toga da sistem upravljanja Krupačkim blatom nije zaživeo, pa do toga da toga da se na obalama Smilovskih jezera nalazi najveća farma goveda u ovom delu Srbije. Razne fekalne materije i hemikalije iz domaćinstava udružene sa raznim pesticidima iz okolnih njiva značajno ugrožavaju kvalitet vode i narušavaju prirodnu ravnotežu ovih ekosistema. Zbog raznih uticaja čoveka foristički sastav močvarne vegetacije je u velikoj meri izmenjen prodiranjem elemenata iz okolne livadske i korovske vegetacije te se utire put ka poptunom isčezavanju ovih močvarnih ekosistema.
Nama interesantan je i treći vodeni ekosistem, a to je izvorište Dag banjica koje se nalazi 4 km severoistočno od Pirota na oko 500 m nadmorske visine. To je izvor prirodne mineralne vode bogate različitim mineralnim solima i drugim hemijskim supstancama. Problem sa Dag banjicom je taj što se ona ne nalazi ni u kakvom režimu zaštite te su na njenim oblama vidljivi uticaji ljudske degradacije počev od nelegalne gradnje pa do velikih količina smeća i otpada na njenim obalama. Veliki problem su i negalni vodozahvati gde ljudi samoinicijativno crpe toplu vodu sa izvorišta. Dag banjica je dom mnogih autohtonih biljaka, a jedna od njih je Gorocvet koji je ugrožena i zaštićena vrsta, i kao prirodna retkost je pod zaštitom države.
Sva tri područja su suočena sa raznim pretnjama koje dovode do degradacije staništa, nedostatka formalnog plana upravljanja, ne postoje dovoljni podaci o biodiverzitetu i ekologiji ovih područja, a lokalna zajednica nije dovoljno informisana o važnosti ovih područja i pretnjama sa kojima se suočavaju.
Ovaj projekat je finansiran sredstvima Evropske unije.